Veliki deo odrasle populacije pije antidepresive i to je prihvaćeno kao nešto što se podrazumeva.
Kao što se podrazumevaju srčana oboljenja i svakodnevno uzimanje lekova.
NE MORA TAKO!!!
Mi ljudi prirodno tražimo lakša rešenja.
Ako želimo da smršamo – daj neku tabletu za mršavljenje, ako želimo da ne budemo depresivni – daj neku tabletu za dobro raspoloženje.
Stopa depresije je danas deset puta veća nego što je bila pre dve generacije.
Epidemija gojaznosti je prati u stopu.
Što društvo modernije živi, to je stopa depresije u njemu veća.
Zvuči paradoksalno, ali objašnjenje je jednostavno – ljudsko telo nije stvoreno za savremeno postindustrijsko okruženje.
Nije stvoreno da non-stop jede, da jede prerađenu hranu, da se kreće od stana do prevoza, od prevoza do posla i to je to… Nije stvoreno za toliko stresa koji sa sobom nosi ubrzan način život.
Nije stvoren za 122722121772 informacija dnevno.
Sve to utiče na naše hormone, raspoloženje i mentalno zdravlje. Hronično povišen nivo kortizola (hormon stresa) direktno utiče na stvaranje upalnih procesa u organizmu, emocionalno prejedanje, održavanje loših navika, nesanicu, insulinsku rezistenciju, poremećen rad štitne žlezde i dovodi do brojnih drugih problema.
Hronično ste umorni koliko god da spavate, gojazni ste ili mršavi, imate suvu kožu, kosu, kosa opada, nokti se lome, imate podočnjake, probleme sa želucem, lupanje srca, uznemirenost, anksiozni ste, sve vas iritira i tužni ste.
I, šta mi povodom toga radimo?
Uzimamo lekove za smirenje i lečimo insulinske rezistencije lekovima, ni od koga ne dobijamo ozbiljne preporuke o fizičkoj aktivnosti, to je ostavljeno našoj slobodnoj volji ali bez objašnjenja zašto nam je to potrebno.
Znamo samo da je zdravo. Nedovoljno da nešto i preduzmemo.
UMESTO SAMO DA RAZMISLIMO KAKO SU ŽIVELI NAŠI PRECI I DA PROBAMO KOLIKO JE MOGUĆE DA USKLADIMO SVOJE NAVIKE SA TIM NAČINOM ŽIVOTA.
Ako je tako, zašto ne znamo ništa o tome?
Sada dobro razmislite o sledećoj informaciji:
“Antidepressant Drugs Market is valued at USD 13.69 Billion in 2018 and expected to reach USD 15.88 Billion by 2025 with the CAGR of 2.15% over the forecast period.”
Vrednost tržišta antidepresiva 2018 godine iznosila je 13.69 BILIONA dolara dok se očekuje da do 2025 godine iznosi 15.88 BILIONA.
Da li vam ova informacija nešto znači?
Postoji na stotine istraživanja koja pokazuju kako fizička aktivnost utiče na mentalno zdravlje.
Možete da proverite i sami. Ne mislim na novinske članke. Mislim na prava naučna istraživanja.
U jednom od njih, naučnici su uporedili rezultate aerobnog vežbanja i uzimanja antidepresiva.
Čak i uz malu dozu fizičke aktivnosti – brzog hoda tri puta nedeljno, pacijenti koji su vežbali imali su PODJEDNAKO dobre rezultate kao i oni koji su uzimali farmakoterapiju.
Još je važnije istaći da se u osmomesečnom periodu praćenja – depresija ČAK TRI PUTA češće vraćala kod pacijenate koji su uzimali antidepresiv, u odnosu na pacijente koji su bili telesno aktivni.
Da li znate da su istraživanja pokazala da redovnom fizičkom aktivnošću možete delovati PREVENTIVNO na pojavu depresije za čak 26%?
Za to vam je potrebno svega:
- sat vremena šetnje dnevno ili
- 15 minuta trčanja.
Ili bilo koja fizička aktivnost koja vama prija.
Nažalost, mnogo je lakše prepisati antidepresiv uz usputnu preporuku:
„Krenite sa nekom fizičkom aktivnošću.“
Bez ikakvog objašnjenja, kako, zašto, koju i KOLIKO zapravo može da vam pomogne.
I ne pričamo samo o segmentu mentalnog zdravlja.
Isto se dešava i u fitness industriji. Trener Marko Radović se u svom tekstu koji možete pročitati ovde – dobro zapitao koliko se često reklamiraju proizvodi poput lekova za kiselinu, nadutost, ali niko zapravo ne kaže odakle ta nadutost dolazi i da je u pitanju samo loš izbor hrane?!
Kako onda da prosečan čovek ima predstavu o tome kako da bude zdrav?
Nisu krivi lekari što nas ne uče tome.
Njihov zadatak nije da nas edukuju već da nam pomognu da izlečimo posledicu.
Nije realno da svakom pacijentu posebno pričaju nešto što bi trebalo da se uči još u osnovnoj školi, nešto što bi trebalo da bude deo opšteg obrazovanja.
Dakle, problem je sistemski.
Neobavešteni ljudi = više bolesti = više profita.
Zato je na nama da se edukujemo.
Kada čujete reč fitness ona vas verovatno asocira samo na trening i oblikovanje tela kroz ishranu.
Nažalost, ovaj pogled na fitness je potpuno pogrešan iako široko usvojen.
Trening nije samo fizički izgled!
Kako nam tačno trening pomaže?
Sada ćemo uraditi malu uporednu analizu po kom principu deluju antidepresivi a po kom fizička aktivnost.
Antidepresiv nije lek za bolje raspoloženje. Ne deluje kod judi koji nemaju problem sa depresijom.
Ako nemate depresiju već samo želite bolje raspoloženje, ako popijete antidepresiv neće se desiti ništa.
Antidepresiv deluje tako što vraća ravnotežu neurotransmitera u mozgu.
Međutim, antidepresivi nisu kod svih pacijenata delotvorni.
Približno 30% depresivnih pacijenata ne odgovara na terapiju. Nije im bolje. Ili im se simptomi vraćaju kada prekinu terapiju.
Ovo se može objasniti time što složena patofiziologija depresije nije u potpunosti razjašnjena a tretmani su uglavnom razvijeni u skladu sa „monoaminergičkom hipotezom“ koja smatra da je depresija posledica neravnoteže monoaminskih neurotransmitera – serotonina, noradrenalina i dopamina.
Ova hipoteza datira još iz 1950 godine.
Ono što je značajno kod depresije a što nije uzeto u obzir u ovoj hipotezi je uloga hroničnog stresa i različitih upala u organizmu (koje između mogu biti rezultate nezdrave ishrane)
Depresija je samo jedan od problema do kog ova narušena struktura može da dovede.
Tu su još i problemi sa štitnom žlezdom, Hašimoto, insulinska rezistencija, dijabetes tipa 2, problemi sa srcem.
Kada serotonin (hormon sreće) prestane da vrši svoju funkciju, sistem za odgovor na stres može da podivlja. Dakle, non-stop ste pod stresom a serotonina nema da napravi balans. Preplavljeni ste stresom i eto odlične podloge za pojavu depresije. Antidepresivi zapravo samo vraćaju taj balans.
BALANS IZMEĐU KORTIZOLA (hormona stresa) I SEROTONINA (hormona sreće) MOŽETE NAPRAVITI REDOVNOM FIZIČKOM AKTIVNOŠĆU.
Nisu vam potrebni nikakvi lekovi za to.
Što više stresa, muka, obaveza imate u danu – to vam je neophodnija fizička aktivnost!!!! Pročitajte ovo 3 puta.
Dakle, nije „Imam previše obaveza i stresa, nemam vremena za trening“ nego „Imam previše obaveza i stresa, upravo zato nemam taj luksuz DA NEMAM VREMENA ZA TRENING.“
U toku treninga se PRIRODNO luči serotonin, dopamin, endorfin – SVE ONO ŠTO JE POTREBNO DA NAPADNE TAJ STRES I IZBACI GA IZ VAŠEG SISTEMA.
Treningom ne utičete samo na to da lučite ove lepe supstance već i da izbacujete one loše koje vam nagrizaju organizam i raspoloženje!
NAJBITNIJE OD SVEGA – Nema neželjenog dejstva.
Antidepresivi imaju moguća neželjena dejstva.
ALI, čak iako morate da pijete antidepresive, ako ih kombinujete sa treningom, mogućnost za pojavu neželjenog dejstva antidepresiva opada za 60 do 80%.
Neka od mogućih neželjenih dejstva su – gojenje, nesanica ili pospanost, gubitak seksualne želje, impotencija.
Dok fizička aktivnost na sve to deluje pozitivno i istovremeno deluje lekovito na svim nivoima – fizičkom, mentalnom, duhovnom.
NAPOMENA: Ako već pijete antidepresive po preporuci lekara, NE SMANJUJTE I NE PREKIDAJTE NA SVOJU RUKU. To može izazvati još veći problem. To ne radite nikako. U svakom slučaju možete uvesti fizičku aktivnost.
Pored fizičke aktivnosti, neophodno je raditi i na psihološkom nivou – načinu razmišljanja, zaključivanja, uverenjima, kognitivnim šemama koje vas prate kroz život, kako vam fizička aktivnost ne bi bila samo izduvni ventil od konstantnog stresa prouzrokovanim između ostalog i vašim načinom razmišljanja.
Ako želite da krenete sa fizičkom aktivnošću a ne znate kako, kontaktirajte Radović Marka putem mejla: info@radovicmarko.com i zapratite ga na Instagramu: markoifbbtrener
Ako želite da krenemo sa rešavanjem na psihološkom nivou kontaktirajte mene putem mejla: jzivkovic069@gmail.com
Podelite tekst ako vam se dopao i napišite u komentaru šta mislite o ovoj temi. 🙂
Svidja mi se ovo